Foto: Getty Images

ZAGREB je već danima u šoku zbog nedavnih slučajeva pokušaja silovanja od strane dvojice azilanata koji su smješteni u hotelu Porin u zagrebačkim Dugavama.

>>NOVI DETALJI NAPADA U IMPORTANNEU Cura je krvava istrčala iz WC-a i vrištala: "Silovao me!"

>>Desničarskim ekstremistima silovanje Hrvatica smeta samo kada su optuženi azilanti

Nakon što je 13.8. 27-godišnji tražitelj azila iz Afganistana navodno pokušao silovati 40-godišnju Zagrepčanku ispred njene zgrade u Dugavama, iako je nakon uhićenja optužen samo za bludne radnje, samo 5 dana kasnije 22-godišnji tražitelj azila iz Maroka, također iz Porina, pokušao je silovati 19-godišnju djevojku u Importanne centru. I on je uhićen i prijavljen za bludne radnje, a istražni sudac odredio mu je jednomjesečni pritvor. 

Usto je potrebno dodati i slučaj silovanja iz veljače ove godine, kada je trojicu azilanata iz Sirije (30), Makedonije (44) i Bosne i Hercegovine (40) 22-godišnja Zagrepčanka prijavila jer su je, kako tvrdi, namamili u svoju sobu u centru za azilante u bivšem hotelu Porin, gdje su je napili i drogirali, a potom i silovali. Njih trojica su završila u zatvoru u Remetincu pod optužbom za teži oblik spolnog odnosa bez pristanka. Dakle, od početka godine dogodila su se najmanje tri silovanja ili pokušaja silovanja od strane azilanata u Zagrebu. Znači li to da se na temelju ovih slučajeva može izvući zaključak da je izbjeglički priljev izazvao porast silovanja i kriminalnih djela općenito?

U Hrvatskoj se nalazi samo 2335 tražitelja azila

Odgovor je, naravno, da ne možemo generalizirati iz anegdotalnih slučajeva, ma koliko oni potresni bili i ma koliko izazivali (opravdanu) zgroženost i bijes. Ako želimo utvrditi objektivno stanje stvari, moramo se osloniti na statistiku. Prema službenim podacima MUP-a za prošlu godinu, od ukupno 376 počinitelja odgovornih za 81 silovanje, 15 pokušaja silovanja, 114 bludnih radnji te spolnog uznemiravanja, prostitucije, spolnog odnosa bez pristanka i spomenutih kaznenih djela na štetu djeteta, njih 12 vode se kao stranci - dakle, 3.27%. Radi se o laganom porastu u odnosu na 2015. godinu, kada su prijavljena 72 silovanja.

S druge strane, u Hrvatskoj se prema podacima iz prošle godine nalazi samo 2335 tražitelja azila. Stoga nam minoran broj silovanja i sličnih kaznenih djela koja su počinili stranci ne govori previše. Pa opet, radi se o oštrom porastu u odnosu na broj iz 2015., kada se u RH nalazilo 211 tražitelja azila. Razlog tomu je, jasno, golema izbjeglička kriza koja je kulminirala 2015., potaknuta prvenstveno ratom u Siriji, ali i u Afganistanu i Iraku. Kako bismo utvrdili postoji li korelacija između kriminala i priljeva izbjeglica, odnosno tražitelja azila u Europskoj uniji, od puno veće koristi će nam biti podaci iz zemalja koje su primile daleko veći broj azilanata u posljednje tri godine - prvenstveno Njemačke, u kojoj je azil zatražilo više od milijun ljudi. 

U Njemačkoj azilantski kriminal u porastu

A službeni podaci o kriminalu za koji se sumnjiče izbjeglice, tražitelji azila i ilegalni imigranti u Njemačkoj za 2016. svakako su zabrinjavajući: broj kaznenih djela te godine iznosio je 174.438, što je porast od 52.7% u odnosu na 2015. 

Kako prenosi Telegraph, ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere istaknuo je da je migrantski kriminal "neproporcionalno porastao" čak i kad se uzme u obzir ogroman priljev migranata i izbjeglica u Njemačku nakon što im je kancelarka Angela Merkel privremeno "otvorila vrata" suspendiranjem Dublinske uredbe, prema kojoj su za primanje azilanata odgovorne one zemlje članice u koje azilanti prvo uđu - što su u praksi Grčka, Italija i u manjoj mjeri Hrvatska. Stoga nije zgorega podsjetiti da bi, u slučaju da Dublinska uredba nije suspendirana, a s obzirom na kaos s primanjem i procesiranjem azilanata koji je u to vrijeme vladao u Grčkoj, veliki broj njih "zaglavio" upravo u Hrvatskoj, na obostrano nezadovoljstvo azilanata i dijela domaće populacije, odnosno vlasti.

"Razmjer stranih osumnjičenika, posebice migranata, viši je od prosjeka za generalnu populaciju", rekao je de Maiziere i dodao da se "oni koji su počinili ozbiljne prijestupe odriču svog prava da ostanu ovdje". No također je upozorio: "Ne možemo dozvoliti da stavimo sve izbjeglice koji žive među nama pod generalnu sumnju. Ogromna većina živi s nama i poštuje naša pravila i vrijednosti". Za većinu kriminala odgovorni su uzastopni prijestupnici, pa je tako manje od 1% migranata počinilo čak 40% migrantskih kaznenih djela. Isto tako, zločini inspirirani islamizmom porasli su za 13.7%. Među više terorističkih napada koji su pogodili Njemačku, najozbiljniji je bio onaj na božićnom sajmu u Berlinu u prosincu, u kojem je državljanin Tunisa ubio 12 ljudi kamionom, za što je odgovornost preuzela Islamska država.

Azilanti s Balkana i iz Afrike skloniji kriminalu od Sirijaca, Iračana i Afganistanaca

Zanimljivo je i da su izbjeglice iz Sirije statistički znatno manje zastupljeni među kriminalcima od migranata iz drugih zemalja, onih koji uglavnom nemaju šansu dobiti azil jer ne dolaze iz ratnih zona - državljani Maroka, Alžira i Tunisa (2% ukupnog broja migranata, čak 22% kriminalaca među migrantima) zemalja bivše Jugoslavije (11% migranata, 19% kriminalaca) te iz Gambije, Nigerije i Somalije (3% migranata, 8% kriminalaca). Neproporcionalno skloni kriminalu su i državljani zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Dok izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana čine dvije trećine nedavnih migranata, počinili su samo jednu trećinu migrantskih zločina.

Kriminolog Christian Pfeiffer ovaj nesrazmjer tumači "frustracijama i bijesom" migranata koji "nakon što dođu u Njemačku, uskoro saznaju da nemaju nikakve šanse ostati ovdje". S druge strane, Sirijci i Iračani ne žele upropastiti svoje šanse da dobiju azil. Jedan od faktora za kriminal je i činjenica da su 37% izbjeglica mladi muškarci u dobi između 14 i 30 godina, što je, pojašnjava Pfeiffer, demografska skupina odgovorna za 70% kriminalnih aktivnosti svugdje u svijetu. S druge strane, Nijemci su u prosjeku znatno stariji - čak 70% Nijemaca starije je od 30 godina. 

Ukupni kriminal u padu, silovanja i ubojstva u porastu

Utješno je ipak to što je ukupna stopa kriminala u Njemačkoj za 2016. bila u laganom padu, unatoč tomu što je 280.000 tražitelja azila ušlo u zemlju, uz 890.000 koji su ušli 2015. Međutim, broj silovanja i spolnog napastovanja, što je podatak koji nas s obzirom na zagrebačke slučajeve najviše zanima, u nezanemarivom je porastu - 12.8% u odnosu na 2015. Također, broj ubojstava porastao je za 14.3% u odnosu na istu godinu, dok je broj provala u padu za 9.5%. "Ovdje nema ništa što možemo uljepšavati. Došlo je do općenitog porasta nepoštovanja, nasilja i mržnje", zaključio je dramatično De Maiziere.

Njemačku su u siječnju prošle godine potresli slučajevi masovnog seksualnog napastovanja na dočeku Nove godine u Koelnu, ali i drugim gradovima, što je potaklo burne rasprave i prozivke na račun medija i policije zbog navodnog zataškavanja izgreda. Policija je također kritizirana zbog toga što nije na vrijeme i u dovoljnoj mjeri intervenirala kako bi zaustavila zlostavljanje i pljačku. Napastovanje i neredi u manjoj su se mjeri ponovili i za ovu Novu godinu, kako u Njemačkoj tako i u Austriji.

Osim toga, u javnosti je odjeknuo slučaj silovanja 23-godišnje Njemice koja je kampirala s dečkom u okolici Bonna u travnju ove godine, od strane azilanta iz Gane. Austriju je, pak, zgrozilo silovanje 10-godišnjeg srpskog dječaka na bazenu u Beču od strane 20-godišnjeg iračkog azilanta koji se na sudu opravdavao time što je bio "u seksualnoj krizi" jer se "nije seksao četiri mjeseca". Javnost je posebno šokirala apsurdna obrana njegovih odvjetnika da silovatelj nije znao je li njegova žrtva pristala na seks. Iračanin je na kraju osuđen na 7 godina zatvora.

Analiza zaklade Otto Brenner: Mediji neobjektivno izvještavali o krizi

Analiza njemačke Zaklade Otto Brenner zaključila je kako su mediji neobjektivno izvještavali o izbjegličkoj krizi, pri čemu je "informativno novinarstvo jednostavno preuzelo kako gledišta tako i rješenja političke elite", umjesto da bude njihov korektiv. Takav se pristrani pristup promijenio tek nakon novogodišnjeg nasilja. "Tek tada su mediji otkrili stvarnost iza milozvučne retorike dobrodošlice", tvrdi autor ove studije Michael Haller sa Sveučilišta u Leipzigu i dodaje: "Stvarnost kakvu opisuju novinari jako je udaljena od životne realnosti velikog dijela njihove publike".

Ovu opomenu mediji bi, i to ne samo njemački, svakako trebali uzeti u obzir u izvještavanju o posljedicama izbjegličke krize čije se žarište u međuvremenu iz Grčke i tzv. balkanske rute premjestilo na koridor Libija-Italija. Kao što smo vidjeli, u Njemačkoj, zemlji koja je primila više izbjeglica od 2015. do danas nego sve ostale zemlje članice EU zajedno, ukupni kriminal ipak nije u porastu - ali silovanja i ubojstva jesu, kao i broj zločina od strane migranata i izbjeglica.

U Švedskoj silovanja na istoj razini kao 2014.

U Švedskoj, koja je primila 81.000 zahtjeva za azil 2014., 163.000 zahtjeva 2015. i još 29.000 prošle godine, imala je prošle godine marginalni porast kriminala počinjenog protiv pojedinaca od 7% u odnosu na 2015. Kako izvještava The Local Sweden, broj silovanja je porastao za 13% - 6.560 prijavljenih slučajeva u 2016. u odnosu na 5920 slučajeva u 2015., prema podacima Švedskog nacionalnog vijeća za prevenciju kriminala. Međutim, u odnosu na 2014. kada je prijavljeno 6700 slučajeva, broj silovanja je u neznatnom padu. U odnosu na 2006. kada je prijavljeno 4,208 slučajeva silovanja svakako je došlo do značajnog porasta, ali on se dijelom može pripisati proširenju definicije silovanja u švedskom kaznenom zakonu. Svejedno, takvo objašnjenje teško će ublažiti užas koji izazivaju slučajevi poput masovnog imigrantskog seksualnog zlostavljanja na festivalima u Karlstadu i Norrkopingu ili grupnog silovanja djevojke u Uppsali koje su počinitelji prenosili uživo na Facebooku.

Kao što vidimo, statistika daje dosta ambivalentniju sliku, ali ne umanjuje i ne smije umanjivati ozbiljnost niti jednog pojedinačnog slučaja, pogotovo onih koji se ističu svojom brutalnošću i drskošću. Iako ni u Njemačkoj ni u Švedskoj, a ni u Hrvatskoj, nije došlo do dramatičnog porasta silovanja i drugih vrsta zločina, porast zločina koji vrše migranti i izbjeglice daje razloga za brigu, ali prije svega za donošenje mjera koje će spriječiti nastavak tog trenda. Ne smijemo sijati bezrazložnu paniku, ali kao što kaže njemački ministar De Maiziere - ne možemo uljepšavati stvarnost. Hoće li se i on, ali i nadležni u Hrvatskoj držati tog savjeta?